Galerija Aleksandar Marks
Čazma, Trg Čazmanskog kaptola 13/1
oko 1980. g.
kombinirana tehnika, papir
12,8 x 17 cm
MZAM, inv. br. AM-44
Memorijalna zbirka slikara (animatora, crtača, redatelja, ilustratora, dizajnera) Aleksandra Marksa (MZAM) nastala je zahvaljujući donaciji obitelji Marks, Aleksandra i njegove supruge Ljubice 2001. g. Obitelj je poklonila iz svoje ostavštine likovne, ilustratorske, dizajnerske i filmske radove te statue nagrada koje je za svoj umjetnički rad tijekom života primio Aleksandar Marks. U narednim je godinama Muzej otkupljivao originalne ilustracije, knjige, časopise i druga izdanja koja je ilustrirao Aleksandar Marks. Do 2021. godine s početnih 168, Zbirka je narasla je na ukupno 225 predmeta. Za potrebe izlaganja zbirke otvorena je 28.6.2002. g. Galerija Aleksandar Marks u Čazmi, Trg Čazmanskog kaptola 13/1, a povodom 80. rođendana akademskog slikara, autora i crtača animiranih filmova, ilustratora i dizajnera Aleksandra Marksa Šace.
Osim stalnog postava, Gradski muzej Čazma organizirao je izložbu cjelokupne donacije Aleksandra Marksa Šace početkom 2002. godine u staroj zgradi muzeja na Gradini. Izložbu je popratila retrospektiva filmova te sudjelovanje Šacinih suradnika na otvaranju izložbe. Sličan program s izložbom održan je u Muzeju Moslavine u Kutini iste 2002. godine.
Gradski muzej Čazma posudio je Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 26 predmeta iz Memorijalne zbirke slikara (animatora, crtača, redatelja, ilustratora, dizajnera) Aleksandra Marksa za izložbu Od imaginacije do animacije: šest desetljeća Zagreb filma koji su bili izloženi u tom muzeju tijekom cijele 2020. i početkom 2021. godine.
ALEKSANDAR MARKS - ŠACO
Aleksandar Marks je rođen u Čazmi 29. lipnja 1922. godine. Majka mu je bila iz stare čazmanske obitelji Dončević, a otac službenik poreznog ureda. Nakon što Aleksandar završava drugi razred osnovne škole u Čazmi, otac dobiva premještaj u Osijek. Tamo Aleksandar završava gimnaziju i upisuje se na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu godinu prije početka Drugog svjetskog rata. Već se u to vrijeme počinje javljati kao ilustrator raznih knjiga, a ilustratorskim se radom bavio cijelo razdoblje rata. Razbolio se i liječio na Brestovcu. U lječilištu upoznaje Fadila Hadžića koji ga je kao akademskog slikara pozvao u studio za crtani film. Tamo s Nikolom Kostelcem stvara prvi hrvatski crtani film u boji "Crvenkapica" (Zora film, 1954.). Po osnivanju Zagreb-filma postaje jedan od njegovih zaposlenika. Autorom je 38 crtanih filmova kao režiser ili scenarist ili glavni crtač / crtač karaktera ili je imao i više uloga u nastanku svakoga od tih filmova.
U prvo je vrijeme bio i glavni crtač filmova Dušana Vukotića (Nestašni robot, Cowboy Jimmy, 1952., Čarobni zvuci 1957.) i Nikole Kostelca (Na livadi, 1957.).
Kao crtač se posebno istakao u najuspjelijim djelima Vatroslava Mimice - Samac (1958.), Happy end (1958.), Kod fotografa (1958.), Inspektor se vratio kući i Jaje (1959.), Mala kronika (1962.) i Tifusari (1963.). S Mimicom surađuje i na njegovim igranim filmovima.
Od 1960. Marks s Vladimirom Jutrišom počinje stvarati niz animiranih filmova kojima promoviraju žanr crtanofilmskog horrora (do sada jedinstven u svjetskoj animaciji). Marks je bio crtač, a Jutriša animator. Njihov ciklus filmova oniričke strave čine Muha (1966.), Sizif (1967.), Pauk (1969.), Mora (1977.) i Crna ptica (1980.).
1967. g.
crtež, folija
30 x 39,8 cm
MZAM, inv. br. AM-2
21.02.1946. g.
tuš, papir
19 x 14,5 cm
MZAM, inv. br. AM-72
Aleksandar Marks je i jedan od najnagrađivanijih hrvatskih redatelja animiranih filmova, animatora i crtača. Dobitnik je Golden Huga u Chicagu, Grand prixa u Oberhausenu, Zlatnoga lava u Veneciji, Zlatnoga pečata u Trstu i na mnogim drugim svjetskim festivalima.
Uz filmski rad, bavio se ilustratorskim radom te je samostalno ili s kolegama iz Zagreb-filma ilustrirao brojne udžbenike, dječje knjige, slikovnice te časopise.
Autor je – zajedno s Pavlom Štalterom – prvog hrvatskog likovnog koncepta slikovnice na tekst srpskog književnika Brane Crnčevića "Mrav dobra srca" (1969.). Isti autori priredili su i crtani film istoga naziva za koji su dobili nagradu Zlatni lav filmskog festivala u Veneciji.
Poratnih godina bavio se i stripom ("Neznanac"), a šezdesetih i sedamdesetih se bavio dizajnerskim radom za "Standard konfekciju". Volio se izražavati i karikaturom, koje je, kao i brojne ilustracije, objavljivao u časopisima namijenjenima odraslima i djeci.
U Hrvatskoj je dobio Nagradu za životno djelo "Vladimir Nazor”, nagrade "Davorin Trstenjak” i "Grigor Vitez” za ilustratorski rad te brojne druge.
U jesen 2001. godine poklonio je svojem rodnom gradu Čazmi veliki dio svojih djela te crtane filmove.
Umro je u Zagrebu 7. rujna 2002. godine.
FILMOGRAFIJA ALEKSANDRA MARKSA
CRVENKAPICA (1954; glavni crtač i redatelj)
- Nagrada KEKEC, Beograd 1956
- SPECIJALNA DIPLOMA, Beograd 1956
- SPECIJALNA DIPLOMA, Berlin 1956
NESTAŠNI ROBOT ( 1956; glavni crtač)
COWBOY JIMMY (1957; glavni crtač)
ČAROBNI ZVUCI (1957; glavni crtač)
- NAGRADA ZA LIKOVNO RJEŠENJE, Pula 1958
NA LIVADI (1957;glavni crtač)
- NAGRADA ZA LIKOVNO RJEŠENJE, Pula, 1957
- POČASNA DIPLOMA, Oberhausen 1959.
SAMAC (1958; glavni crtač)
- NAGRADA GRADA ZAGREBA autorima filma, Zagreb 1958
- POČASNA DIPLOMA, Oberhausen 1959
- POČASNA DIPLOMA, Edinburgh 1959
HAPPY END (1958;glavni crtač)
DJEVOJKA ZA SVE (1959; glavni crtač)
JAJE (1959; glavni crtač)
INSPEKTOR SE VRAĆA KUĆI (1959; glavni crtač)
KOD FOTOGRAFA (1959; glavni crtač)
- PRVA NAGRADA, Bergamo 1959
- SPECIJALNO PRIZNANJE , Annevy 1960
TOČNO U PONOĆ (1960; glavni crtač)
PROLJETNI ZVUCI (1960; glavni crtač i redatelj)
CRITICUS (1961; glavni crtač i redatelj)
PERPETUUM ET MOBILE (1961; glavni crtač)
MALA KRONIKA (1962; glavni crtač)
BIJELI OSVETNIK (1962; glavni crtač i redatelj)
TIFUSARI (1963; glavni crtač)
METAMORFOZA (1965.; glavni crtač, animator i redatelj)
- SREBRNI GOLUB, Leipzig 1965.
- SREBRNO JEDRO, Locarno 1965.
- NAGRADA ZA GRAFIKU, Cannes 1965.
PATASTRATOS (1965.)
- II NAGRADA za reklamni film, Gottwaldovo 1965.
MODERNA BOSNA (1965.; glavni crtač i redatelj)
- počasna diploma, Leipzig 1965.
MRAV DOBRA SRCA (1965.; glavni crtač i redatelj)
- NAGRADA KEKEC, Beograd 1966.
- ZLATNI LAV , Veneczia 1966.
MUHA (1966.; koscenarist, glavni crtač i redatelj)
- 1. NAGRADA, Beograd 1967.
- NAGRADA ŽIRIJA KRITIKE, Beograd 1967.
- GRAND PRIX, Oberhausen 1967.
- SREBRNI PEČAT, Trieste 1967.
- SPECIJALNO PRIZNANJE, New York 1967.
- SPECIJALNO PRIZNANJE, London 1967.
- POČASNA DIPLOMA, Acapulco 1967.
- GOLDEN HUGO, Chicago 1968.
- 1. NAGRADA, Sogetsu 1967.
SIZIF (1967.; glavni crtač i redatelj)
- DIPLOMA, Trieste 1968
MALA SIRENA (1968.; koscenarist, glavni crtač i redatelj)
PAUK (1969.; scenarist, glavni crtač i redatelj)
- SREBRNI PEČAT, Trieste 1970.
PČELICA JE ROĐENA (1970.;koscendarist, glavni crtač, koautor i redatelj)
ZANUSSI (1970.)
- ZLATNA PLAKETA za najbolji reklamni film za TV, Atlanta 1970.
U PAUKOVOJ MREŽI (1971.; scenarist, glavni crtač, koanimator i redatelj)
ECCE HOMO (1971.; koscenarist, glavni crtač, koanimator i redatelj)
- ZLATNI PEČAT, Trieste, 1972.
- NAJBOLJI FILM 4. FILMOTEKE MLADIH, Oberhausen 1972.
HOMO 2 (1974.; scenarist, glavni crtač, koanimator i redatelj)
ZMIJSKI JEZIK (1974.)
KRAVAR MARKO (1975.; scenarist, glavni crtač, koanimator i redatelj)
- POČASNA DIPLOMA, Sydney 1976.
- POČASNA DIPLOMA, Chicago 1976.
MORA (1976.; scenarist, glavni crtač, koanimator i redatelj)
POGREBNIK (1978.; glavni crtač, koanimator i redatelj)
KAKO JE ANA KUPILA KRUH (1979.; scenarist, glavni crtač, koanimator i redatelj)
CRNA PTICA (1980.; glavni crtač, koanimator i redatelj)
ŠARAN (1981.; glavni crtač, koanimator i redatelj)
- DIPLOMA, Berlin 1981.
- SPECIAL MENTION, Huesca 1981.
PAUK(1982.; scenarist, glavni crtač i redatelj)
- SREBRNI KARANFIL za najboljeg redatelja kratkometražnih filmova Sitgesu1982.
(Popis filmski ostvarenja i nagrada izrađen je za obitelj Marks u Zagreb-filmu 2001. godine; podcrtani filmovi prikazani su 2002. godine u Čazmi.)
Scenografija i nacrti lutaka za predstave
ZAGREBAČKO KAZALIŠTE LUTAKA, 1991.
TRI PRAŠČIĆA
KAKTUS STORY
IVICA I MARICA
U Galeriji je izloženo 39 predmeta (crteži, kombinirane tehnike, časopisi, udžbenici, stripovi, slikovnice, knjige, statue nagrada i pisana zahvala).
Marks je prije svega izuzetan crtač i ilustrator, ekspresionistički se bavi marginalnim – "zaboravljenim" – društvenim skupinama kao što su cirkusanti, prosjaci, alkoholičari, umjetnici u atelieru, starci u staračkom domu, ili pokušava prikazati selo i ambijent ruralnosti.
U ilustracijama dječjih knjiga i udžbenika radi dinamične sugestivne crteže živih boja likova u pokretu ili u stilu secesije jer je smatrao da je "ona najbliža dječjem srcu".
1972. g.
tisak, lijepljenje, karton, papir
26 x 22 cm, opseg=48 stranica
MZAM, inv. br. 7122/5
Cjelokupni Marksov izloženi rad prožet je karikaturalnošću – svojevrsnim odrazom autorova stava koji odabirom motiva i tema, tehnikama i stilom, izražava njegov kritički odnos prema svijetu u kojem živi – malograđanštini, nadriumjetnosti, lažnom intelektualizmu, socijalnoj i svekolikoj nepravdi te "izgubljenom malom čovjeku u velikome svijetu".
oko 1945. g.
tuš, papir
26,7 x 20,3 cm
MZAM, inv. br. AM-70
1998. g.
kombinirana tehnika, papir
29,1 x 21,5 cm
MZAM, inv. br. AM-20
Povremene izložbe u Galeriji Aleksandar Marks
U Galeriji Aleksandar Marks povremeno se stalni izložbeni postav zamjenjuje likovnim ili povijesno dokumentarnim izložbama iz fundusa Gradskoga muzeja Čazma. U Galeriji su izlagali akademski slikari i gafičari Zdenka Pozaić, Milan Pavlović, Ivana Barišić, Matko Antolčić, Anton Cetín, Iva Risek, skupne izložbe akademskih slikara te su zajedno s prostorom Galerije Anton Cetín ovdje održane izložbe iz fundusa Muzeja: održane velike izložbe "Antičko naslijeđe Čazme", "Ivo Horvat - Život za prirodu", "Smijeh kroz suze Slavka Kolara, "Arheološka istraživanja srednjovjekovne čazmanske utvrde", "780 godina Zbornog kaptola svetoga Duha u Čazmi", "Prvi svjetski rat u čazmanskom kraju - predratno, ratno i poslijeratno razdoblje 1912.-1920.g.", "Izložba restauriranih i rekonstruiranih predmeta arheoloških zbirki Gradskog muzeja Čazma u razdoblju 2016.-2018.g. u radionici Sare Riđički", "Hospital sv. Kuzme i Damjana, Doroteje i Elizabete u srednjovjekovnoj Čazmi" i "S Društvom do Muzeja, uz 63. godišnjicu muzejske djelatnosti u Čazmi".
